Obični orah

Juglans regia

Obični ili pitomi orah (Juglans regia L.) je listopadno stablo iz istoimene porodice oraha (Juglandaceae).
Visoko je do 30 metara sa slabije razgranatom, ali širokom, prozračnom krošnjom i snažnim glavnim granama.
Deblo je široko i više od metar u obujmu, kora je u mladosti glatka i siva, kasnije tamna, debela do 2 cm i s uzdužnim brazdama.
Korijenov sustav je snažan i vrlo razgranat,sa snažno razvijenom glavnom žilom.
Listovi su naizmjenični, dugi 20-50 cm, neparno perasti i sastavljeni od 5-9 lisaka. Liske su eliptičnog oblika, duge 5-15 cm, široke do 5 cm, na osnovi zaobljene, na rubovima cjelovite ili tek malo nazubljene, na vrhu ušiljene, nalaze se na kratkim peteljkama, jedino je vršina liska veća i ima dužu peteljku.
Cvjetovi su jednospolni i jednodomni. Ženski cvjetovi razvijaju se pojedinačno ili su po 2-4 u skupinama, nalaze se na završecima ovogodišnjih izdanka. Cvjetove čine tučak i 2 brakteje, plodnica im je podrasla i sadrži jedan sjemeni zametak. Muški cvjetovi skupljeni su po 100-150 u oko 5-15 cm duge debele i viseće rese, a nalaze se na prošlogodišnjim grančicama, razvijaju se odmah poslije listanja.
Plod je okruglasta koštunica veličine 3-5 cm koja dozrijeva u rujnu koja je obavijena glatkim, zelenim i mesnatim ovojem debljine oko 3 mm, dozrijevanjem posmeđi. Unutra se nalazi koštica veličine 3-4 cm, ima čvrstu ljusku koja puca na dvije polutke i otkriva žućkastobijelu, kvrgavu sjemenku. Dozrijeva u rujnu.

Prirodno raste na planinskom području središnje Male Azije te je poznat i pod nazivom perzijski orah. U Europi se uzgaja kao jestiva biljka ili rjeđe kao ukrasna vrsta u parkovima. Otporan je na gradska onečišćenja, brzo raste i može živjeti do 400 godina.

Razmnožavanje sjemenom ne osigurava prenošenje svih pozitivnih odlika na nova stabalca, a također imaju i kasniji početak rađanja. Prvi plodovi mogu se očekivati nakon 7-8 godina.

UPOTREBA
Listovi se beru u proljeće te se suše na prozračnom mjestu. Bogati su vitaminom C (4000 mg% ) zbog čega su se koristili za industrijsko dobivanje vitaminskih koncentrata.
Od nedozrelih plodova ubranih u lipnju izrađuje se macerat kojim se koža maže prije sunčanja kako bi dobila lijepu, preplanulu boju.
Dozreo plod bere se u drugom dijelu jeseni. Što se kasnije sabire time ga ne treba čistiti jer ga kiše operu i ovojnica se sama raspadne.Nakon sakupljanja potrebno ga je staviti sušiti.
Sjemenke se konzumiraju sirove i cjelovite ili ih se melje.Vrlo su hranjive,sadrže 55-65% masnog ulja,15% bjelančevina,15% ugljikohidrata, kalij, magnezij, fosfor, željezo i vitamine grupe B. Zbog visokog sadržaja masnog ulja služe za proizvodnju vrlo hranjivog biljnog ulja.

 

 

Tekst i slike: Klaudija Zidar, 5a