Crna joha

Alnus glutinosa

Crna joha (Alnus glutinosa) je do 30 m visoko listopadno drvo, rasprostranjeno na cijelom europskom kontinentu, Kavkazu, u jugozapadnoj Aziji i zapadnom Sibiru te sjevernoj Africi.
Raste u nizinskim, ali i planinskim područjima, uz močvare, rijeke i potoke, dopirući do 1000 m nadmorske visine.
Ima piramidalnu krošnju s vitkim deblom koje seže do vrha krošnje. Kora je kod mladih stabala glatka, zelenkastosmeđa i uglavnom sjajna, kasnije crvenosmeđa, izbrazdana uzdužno i poprečno i ljuskasta.
Korjenski sustav je vrlo razvijen, čupava zvonastog oblika, bez žile srčanice, sa snažnim postranim korijenjem.
Listovi su okruglasti, goli i sjajni, dugi 4-10 cm, široki 3-9 cm, na vrhu zaobljeni ili tupo prikraćeni, s pilasto nazubljenim i plitko lapovitim rubovima. U početku su ljepljivi, odozdo su u pazušcima žilica s čupercima žutih dlačica; prije opadanja izrazito potamne, opadaju zeleni u rujnu ili listopadu.
Listanje je tijekom travnja. Muški cvjetovi su na izbojcima 5-6 cm dugim, visećim, ljubičastosmeđim resama, po 3-5 u grozdu, na debelo savijenoj peteljci. Ženske rese su sitne, na peteljkama, po 3-4 u pazušcu listova.
Vrijeme cvatnje je prije listanja, u veljači i ožujku. Muške i ženske rese pojavljuju se tijekom jeseni. Plod je oko 2-4 mm dugi smeđi, spljošteni oraščić (nux), koji sa strane ima izrazito uska krilca. Smješten je u češeriću kojeg oblikuju zadebljane i odrvenjele ljuske. Češerići tijekom dozrijevanja ne opadaju, nego ostaju na granama do ljeta. Oraščići dozrijevaju u listopadu ili studenome, ostaju tijekom zime u češerićima, a ispadaju tek uoči proljeća.
Crna joha je brzorastuća vrsta i premda voli svjetlo, dobro podnosi i zasjenu. Raste na humusnim i vlažnim tlima. Otporna je na tvorničku prašinu i otrovne plinove. Doživi oko 1200 godina.

                

Tekst i slike: Mirna Oslovar, 5.c